
Razgovor sa Vladanom Matijevićem
Vladan Matijević je gostujući u Novoj galeriji vizuelnih umetnosti istakao da je u ediciji „Ravnoteža“ do sada objavljeno devet knjiga u kojima su, o likovnoj umetnosti i njenoj korelaciji sa trenutkom u kome nastaje, ali i refleksijama na buduće vreme, pisali značajni pisci, ali i likovni umetnici. Svi oni su u svojim esejima i likovnim kritikama pisali o kontekstu u kome nastaje umetnost, uticaju umetnika na društveni tok misli, pokušavajući da odgovore na zanimljivo i kompleksno pitanje „šta je umetnost“, razmatrajući definicije lepote, ukusa, simbolizma, načine predstavljanja i istražujući odnos između umetnika i publike.
Umetnička galerija „Nadežda Petrović“ u Čačku pokrenula je 2006. godine ediciju „Ravnoteža“, koja se bavi likovnom esejistikom i kritikom. U toj ediciji do sada su objavljene knjiga eseja likovnog umetnika i teoretičara umetnosti Milije Belića „Ars longa“, eseji Džona Berdžera „Oblik džepa“, „Uspomene na slikarstvo“ čiji su autori Branko Kukić, Svetislav Basara, Jovica Aćin i David Albahari, dve knjige eseja Vlade Uroševića „Čuda i čudovišta“ i „Izmaštani svetovi“.
Objavljene su i likovne kritike slikarke Nadežde Petrović, čije ime nosi Galerija u Čačku i koji su prvi put objavljeni u sabranom izdanju, likovne kritike Rastka Petrovića pod naslovm „Izložbe“, knjige „Delakroa“ Šarla Bodelra i „Religiozno osmišljenje umetnosti“ Momčila Nastasijevića.
Matijević je govorio i o pojmovnom aparatu koji se koristi za priču o vizuelnim umetnostima, od Bodlera do Berdžera, odnosu umetnosti i tehnologije, o umetnosti u elektronskoj eri, odnosu književnog i likovnog dela i njihovog odgovora na pitanja stvarnosti.
Povodom svog poslednjeg romana „Sloboda govora“, autor je govorio o slici stvarnosti koju kreiraju mediji i fenomenu ovog veka u kome se događaji prilagođavaju vestima. Na pitanje kako umetnost odgovara na takvu sliku stvarnosti Matijević je rekao da su umetnici uvek zarobljenici vremena u kome žive. „Predstavljaju ga na svoj način, u svojoj formi i stilu koji može biti realističan, fantastičan, apstraktan, apsurdan, komičan ili dramatičan. Ali umetnik u svom delu uvek govori o odnosu sveta i čoveka i ljudskoj hrabrosti da bude slobodan, ili o strahu i kukavičluku, odnosno neslobodi“, rekao je Matijević.
On je govorio i o košmaru istorije u kome su „zaglavljeni“ junaci njegovih romana i o Kafkinom veku koji ne prolazi.
Vladan Matijević (1962), književnik i urednik izdavačke delatnosti Umetničke galerije “Nadežda Petrović” u Čačku.